BAKLAVA SA GOTOVIM JUFKAMA

Sastojci:

450-500 g kora/jufki za baklavu (ja koristim jufke za Baklavu od JAMI^®)

600 g oraha

300 g maslaca ili masti

Sastojci za sirup/agdu:

800 g šećera

800 ml vode

1-2 koluta limuna

Baklava je vjerovatno najpoznatija orijentalna poslastica koja postoji. Sastoji se od jako tankih slojeva jufke koji se pune orasima, pistacijama ili lješnjacima i zalijevaju tipičnim sirupom, takozvanom agdom. Priprema domaćih jufki za baklavu je prilično zahtjevna, potrebno je puno vremena, truda a i talenta za razvijanje. Iz tog razloga današnje domaćice sve više koriste gotove jufke koje im olakšavaju pripremu. Upravo zbog činjenice da moj kanal prati dosta mladih domaćica koje mnoga jela isprobavaju po prvi put, odlučila sam da prvo napravim video sa bržom i jednostavnijom varijantom a to jest sa gotovim jufkama. Rezultat je baklava koja je sočna, nije preslatka i koja će vas ipak podsjetiti na baklavu od mame, nene ili bake.

Kao i sva legendarna jela tako i priča o baklavi ima nekoliko verzija. Po nekim izvorima prvi revolucionarni korak u njenom nastajanju načinili su asirci u 8. vijeku. Oni su koristili tanke krušne slojeve koje su posipali orasima, pistacijama i lješnjacima te ih pekli kao i ostala peciva. Putem trgovaca je ideja došla do grka koji su baklavu dalje unaprijedili. Oni su obično tijesto zamijenili mnogo finijim, tanjim i ukusnijim. Sa druge strane Armenci su sirupu za baklavu dodali aromatične začine kao klinčić i cimet a Arapi vodicu ruže i kardamom. Tako je baklava doživjela puno promjena tokom svog nastajanja, zavisno od toga koji narod ju je pripremao. Upravo zbog toga danas u svakoj zemlji ona ima i malo drugačiji ukus i oblik, a priprema se sa sastojcima koji su tipični za dotičnu zemlju.

U 15. stoljeću su se pravljenja baklave prihvatili veliki osvajači u to vrijeme, Turci. Oni su je usavršili i pretvorili u poslasticu sa jednom od najkompliciranijih priprema na svijetu.  Bilo je potrebno puno talenta i iskustva za pripremu tankih jufki te dosta skupih sastojaka. Upravo zbog toga su do 19. vijeka samo bogati mogli redovno uživati u baklavi, jer su si mogli priuštiti talentovane majstore za pripremu i skupe sastojke. Svi ostali su morali prihvatiti činjenicu da mogu samo tu i tamo pojesti komadić u sklopu nekog velikog praznika. Baklava se tako brzo pretvorila u prestižni objekat zbog kojeg su se bogate porodice natjecale čija će baklava imati više slojeva neobično tankog tijesta.  I danas je u mnogim zemljama kulturno blago i obično se priprema povodom svih važnih obiteljskih, vjerskih i državnih događaja što je slučaj i kod nas na balkanu. Naročito je bajram nezamisliv bez baklave. 

Priprema:

1) Pripremite prvo agdu. U loncu pomiješajte šećer i vodu i prokuhajte ih. Od momenta kad je prokuhala, počnite da gledate na sat jer joj je od tad potrebno 6-8 min kuhanja na najjačoj vatri (kod mene 9. stepen) i bez poklopca. Potom dodajte jedan ili dva koluta limuna, maknite lonac sa vatre, stavite poklopac i ostavite agdu da se ohladi.

2) Orahe stavite u multipraktik i sameljite ih, ali ne previše sitno. Baklava je ukusnija ako u njoj imate i krupnijih komada.

3) Slijedeći korak preskočite ukoliko koristite mast. Ako ipak koristite maslac, potrebno je da ga očistite. To je jako bitno kako biste odstranili mliječnu tvar, koja se taloži na dnu lonca. Ako je ne odstranite baklava prilikom pečenja dobije puno crnih flekica, jer mliječna tvar brzo izgari. Stavite maslac u lonac i zagrijte ga na srednjoj vatri (kod mene 6. od 9 stepeni). Kad se pojavi bijela pjena na površini, uklonite je kašikom. Ne trebate miješati maslac. Nakon nekoliko minuta, maslac će postati bistar a na dnu lonca će se stvoriti bijeli talog. Maknite lonac sa vatre i saspite žuti, bistri dio u drugu posudu a bijeli talog (mliječnu tvar) izostavite.

4) Jufke izrežite na veličinu kalupa. Tako ćete dobiti jednu hrpu jufki u veličini kalupa i jednu manju (od ove manje će vam biti potrebna dva lista za jedan sloj jer nisu dovoljno široki).

5) Pripremite pleh veličine: 35x27x6 cm, orahe, očišćeni maslac i kist, izrezane jufke i kuhinjsku krpu kako biste ih prekrili da vam se ne suše.

6) Prvo pomastite kalup sa malo maslaca. Od hrpe jufki oduzmite 4 i stavite ih na stranu jer će vam trebati za površinu. Stavite 1. list u kalup, premažite ga maslacem (nije potrebno da ga gušite u masnoći nego samo malo pospete i premažete). Na tu jufku stavite i 2., 3. i 4. i njih također premažite masnoćom. Po 4. listu raspodijelite orahe. Sad slijede uvijek po dva lista (svaki premazan masnoćom a drugi posut orasima). Tako nastavite dok ne potrošite sve listove. Od malih jufki koristite uvijek po 2 za 1 sloj. Oni će se u sredini malo preklapati ali to ne igra ulogu.  

7) Kad ste završili, gore slijede 4 lista koji se svi (osim 4.) premazuju. Ako vam umjesto 4 ostane 5 ili 6 listova, nije problem, u tom slučaju ćete na vrhu imati koji list više.

8) Sad se baklava reže. Bitno je da se gornji sloj ne premazuje jer sebi tako otežavate rezanje. Kao lenijar koristim list papira koji sam izrezala na 4 cm širine. Pomoću njega i oštrog noža režem baklavu na trake iste veličine. Ako pravite kvadrate, kalup okrenite za 90 stepeni. Ako biste radije pravili rombove, okrenite je za 45 stepeni. 

9) Sad površinu baklave „pošpricajte“ masnoćom i oprezno premažite kistom. U mnogim receptima se baklava zalijeva masnoćom ili uljem ali ja smatram da to nije potrebno jer se svakako svaki list premazuje.

10) Pecite je na 180 stepeni gornji/donji grijači oko 30-35 min. Pripazite da vam ne izgori jer svaka rerna drugačije peče. Kad je baklava poprimila zlatno žutu boju, izvadite je iz rerne i zalijte hladnom agdom. Tad ćete čuti tipični zvuk koji vam je znak da ste sve učinili kako treba.  

11) Ja potom uvijek stavim 1-2 velike kuhače na pleh i prekrijem ga mokrom kuhinjskom krpom. Gornji listovi se ipak uviju ali je bolje sa krpom nego bez. Po želji prve listove možete i odstraniti jer su donji inače lijepo ravni. Ostavite baklavu da upije agdu i da se ohladi. Potom je ohladite i u frižideru još 2-3 sata a najbolje preko noći. Nakon toga je možete poslužiti. Prijatno!